Dijana Vetturelli: 'Tvrtke koje ne budu spremne za promjene doživjet će okrutno buđenje'
Vetturelli je konzultantska tvrtka specijalizirana za definiranje i izgradnju organizacijske kulture, kao i prilagodbu kompanija za izazove koje donosi digitalna transformacija. Za tvrtku Vetturelli njezini osnivači Dijana i Viktor Vetturelli, kažu da nudi usluge i znanja koja stvaraju okruženje koje potiče na dijalog, kolaboraciju, agilnost, kreativnost i usvajanje novih znanja. Najvažniji klijenti ove tvrtke su Allianz, Schneider Electric, GRAWE, T-Com...
Direktorica i partnerica Dijana Vetturelli, je do 2005. godine, znači prije osnivanja tvrtke Vetturelli, stekla međunarodno menadžersko iskustvo u koncernu Robert Bosch u Njemačkoj, Austriji i Poljskoj. U tom koncernu je provodila proces regionalizacije, kako za države njemačkog govornog područja, tako u drugoj fazi i za države naše regije te je bila najmlađi i prvi ženski Country Director na svjetskoj razini. Unutar tvrtke koju vodi skupa sa partnerom Viktorom Vetturellijem uža su joj specijalnost kreiranje razvojnih strategija, a najveći izazov osmišljavanje i provedba održivih projekata.
Sveprisutna digitalizacija
„Digitalizacija je zapravo sakupljanje i obrada informacija kako bi se pospješili interni i eksterni poslovni procesi. Njezini alati su, primjerice, e-banking poslovanje te mobilne aplikacije koje olakšavaju kupnju usluga i proizvoda. Digitalna transformacija je transformacija organizacija zasnovana na uvođenju i primjeni digitalne tehnologije u svim sferama društva i poslovanja, koja u svojoj srži unutar organizacija, s fokusom na korisnika i korisničko iskustvo traži promjenu svijesti, prilagodbu poslovnih procesa i nove organizacijske modele. Karakteriziraju ju kontinuirano preispitivanje postojećeg stanja, eksperimentiranje, shvaćanje neuspjeha kao sustavnog dijela uspjeha i pojam agilnosti“, pojašnjava Dijana Vetturelli neke osnovne pojmove vezane uz digitalizaciju.
Za digitalizaciju kaže da je sveprisutna, ali da to ne znači da će se svaka tvrtka digitalno transformirati.
„Kako bi projekti digitalizacije i digitalna transformacija imali pozitivne učinke, osim upotrebe tehnologije, potrebna je i promjena svijesti, komunikacije i suradnje. U tom smislu pomažemo liderima u kreiranju okruženja koje potiče promjene u načinu rada i razmišljanja, kako na razini pojedinaca, tako i na razini organizacije. Ponekad radimo na rješavanju uzroka simptoma za koje menadžment nije niti svjestan kako su posljedica digitalnog doba i kompleksnosti koje ono donosi, a ponekad pratimo put prema agilnoj organizaciji. Teško je izdvojiti samo jedan projekt, a još teže ako ste vezani klauzulama o povjerljivosti. No izdvojila bih projekt BEST tvrtke Allianz, u kojem smo uz pomoć gejmifikacije potaknuli međusobnu komunikaciju među zaposlenicima i pomogli u stvaranju navike korištenja internih digitalnih alata. Svim našim klijentima zajednička je otvorenost prema novim konceptima, želja za promjenom i velika angažiranost“, pojašnjava Dijana Vetturelli.
Radikalniji pristup
Vetturelli, prema riječima naše sugovornice, ima malo radikalniji pristup, od konkurenata na tržištu, koji potiče na preispitivanje i razmišljanje o tome kojim kompetencijama unutar tvrtke vladamo i kako ih iskoristiti za stvaranje željenog sustava koji će odgovoriti na izazove digitalnog doba.
„Naš je pristup izrastao na dvadesetgodišnjem iskustvu vođenja ljudi, projekata i poslovanja u multinacionalnim korporacijama, kako u Njemačkoj, Poljskoj i Austriji, tako i u državama regije. Za nas je izuzetno važan proces sukreiranja rješenja zajedno s našim klijentima jer vjerujemo kako snaga svake kompanije leži upravo u njihovim zaposlenicima te da svaka kompanija može pronaći relevantno rješenje unutar svoje organizacije“, kaže direktorica tvrtke Vetturelli.
U javnosti se može dosta čuti o digitalnoj transformaciji i postoji opći stav kako je ona potrebna. Ta transformacija se, kako kaže Dijana Vetturelli, zaista i događa, ali da više primjećuje uvođenje digitalnih rješenja ili digitalizacije dijela procesa.
„Ono što se uglavnom zapostavlja je čovjek. Nekako se prešutno prelazi preko činjenice kako digitalizacija utječe na svakodnevnu komunikaciju, suradnju i organizacijske procese i da su upravo to razlozi dubokih frustracija, otporu i unutarnjem otkazu. U zadnjih godinu dana sve više slušamo i vidimo uvođenje digitalnih akademija i izgradnju digitalnog mindseta. Uvode se školovanja za meke vještine, zaposlenike se uči agilnim metodama i alatima, no ne vidim spremnost za prilagodbu organizacijske strukture. Uvjerena sam da znanje postoji, pitanje je u kojoj mjeri postoji istinska spremnost na primjenu tog znanja i pokretanje promjena. Tržište će napraviti svoje, i dalje ćemo imati uspješne tvrtke, a one tvrtke i osobe koje nisu spremne na promjene, doživjet će okrutno buđenje“, primjećuje Dijana Vetturelli.
Promjene su bolne
U digitalnom dobu se, kako kaže, traži promjena hijerarhijskog sustava i usmjeravanje prema samoorganizirajućim timovima i organizacijama, a na to kompanije, kaže Vetturelli, još nisu spremne.
„U razgovorima s kompanijama, a ovdje ne govorim o IT tvrtkama koje su izrasle na agilnim principima, koje se diče potezima stvaranja digitalnog mindseta, od zaposlenika i dalje čujem kako je sve to lijepo, no na kraju dana njihovi menadžeri traže da ne zaborave svakodnevne obveze i funkcioniraju prema ustaljenom command-control principu“, ističe Dijana Vetturelli.
Govoreći iz pozicije vlastitog iskustva, naša sugovornica kaže kako su procesne promjene vrlo često bolne.
“Prolazila sam ih, sukreirala i provodila tijekom prvog desetljeća svoje karijere u tvrtki Robert Bosch, a i trenutno se naš Vetturelli tim nalazi u promjenama. I to nije lako. No, ako nam je jasno zašto nam je promjena potrebna i ako smo uključeni u proces mijenjanja i donošenja odluka, s tom se boli lakše nosimo. Transparentna komunikacija i okruženje koje potiče kolaboraciju u tom su pogledu tranzicijski katalizator. Bitno je da uvažavamo čovjeka i da se prema njemu ili njoj ponašamo kao prema odraslim odgovornim osobama“, napominje Dijana Vetturelli, koja ističe da bez odgovarajućih okvira i okruženja za koje je odgovoran menadžment kompanija, zaposlenici nisu u mogućnosti puno učiniti.
S jedne strane, od njih se očekuje veći stupanj agilnosti u rješavanju tržišnih izazova, a kada pronađu rješenje, bivaju suočeni s tromim sustavima, krivom organizacijskom strukturom i procesima koji su u suprotnosti s potrebama tržišta i rješenjima koja predlažu.
„To dovodi do dubokih frustracija. Ako su vlasnici kompanija i njihov menadžment otvoreni i svoje zaposlenike tretiraju kao odrasle i odgovorne osobe, saslušat će ih i prilagoditi organizacijski sustav. Prema našem iskustvu, postoje lideri koji su otvoreni za rješenja i prijedloge, no oni su za sada još uvijek iznimke“, otkriva Dijana Vetturelli.
Tvrtkama nedostaje cjeloviti pristup
Za Hrvatsku kaže da nije problem niti znanje, niti sposobnosti, već hrabrosti, odvažnosti i spremnosti na promjene.
„O digitalnoj transformaciji imamo brojne konferencije, predavanja, okrugle stolove, čitav niz medijskih članaka, no tvrtke i dalje nisu sigurne kako da pristupe cjelokupnom procesu. Dovode IT stručnjake, HR stručnjake, razne poslovne konzultante, no nedostaje im cjeloviti pristup. Iz tog se razloga procesi prilagodbe provode samo djelomično. Neke kompanije pokreću eksperimentalne agilne timove, ali je to j posve nedovoljno, jer je agilnost mindset koji se, ako se želimo pripremiti za izazove sutrašnjice, ne može i ne smije razvijati u izolaciji, u manjim organizacijskim jedinicama“, pojašnjava Dijana Vetturelli, koja vjeruje kako će se pritisak s globalnog tržišta preslikati i na Hrvatsku i da će digitalizaciju, barem u tehnološkom pogledu, prigrliti velik broj organizacija.
„U Hrvatskoj je veći izazov nasljeđe posttranzicijskog društva i odvajanje od command-control sustava koji je u suprotnosti s potrebnom agilnošću i koji koči zaposlenike u oslobađanju kreativnog potencijala i mogućnosti da preuzmu odgovornost za svoje djelovanje. Digitalno doba i disruptori traže brzu reakciju koja s tradicionalnim hijerarhijskim sustavom nije izvediva, a uvjerena sam kako će mnogima biti teško napustiti status, moć i kontrolu nad timovima i procesima i suočiti se s činjenicom kako će se uloga šefova u organizacijama budućnosti promijeniti“, mišljenja je naša sugovornica.
Automatizacija zanimanja
Što se tiče zanimanja koja bi mogla biti ugrožena u bliskoj budućnosti, na to je teško dati precizan odgovor. Primjerice, u njemačkim je medijima nedavno objavljen članak o automatizaciji i robotizaciji u Toyoti koji je otkrio kako je još 2015. potpredsjednik kompanije Mitsuru Kawai izbacio prve robote i vratio čovjeka u određeni proizvodni pogon, a njihovo futurističko vozilo Mirai se u potpunosti ručno sastavlja.
„Neki trendovi već vidljivi i smatralo se kako će se proizvodnja budućnosti u potpunosti automatizirati, no ako Toyota, kao predvodnik Lean proizvodnje koju preuzima čak i Elon Musk, vidi ograničenja i potrebu za poboljšanjem uz primjenu ljudske ruke, mnogo je toga i dalje otvoreno. Načelno bih rekla da vrijedi pravilo da će se sve što se može automatizirati i automatizirati, a sve ostalo je otvoreno“, smatra naša sugovornica.
Najveće zablude koje su danas vidljive su kako kaže naša sugovornica vezane uz činjenicu da i digitalizacija i digitalna transformacija, osim uvođenja digitalne tehnologije traži promjenu svijesti, vlasnika tvrtki i lidera i zaposlenika, o funkcioniranju organizacija.
„Tehnologija nas ne čini konkurentnima, već agilni organizacijski modeli koji našim zaposlenicima omogućavaju da brzo pronađu nove tržišne niše, odreagiraju na promjene i koriste svoje maksimalne potencijale. Sve što se može digitalizirat će se digitalizirati, a sve što se digitalizira se može kopirati i gubi na vrijednosti. Tako da će u konačnici ljudi i njihova kreativna rješenja te mogućnost percipiranja tržišta biti ključna kompetitivna prednosti.Trebalo bi puno vremena da se navedu sve koristi digitalizacije. Svaka industrija ima brojne benefite počevši od sigurnosti, preko poboljšanja usluge, kvalitete življenja i suradnje“, smatra Dijana Vetturelli.
————
Autor: Jozo Vrdoljak
Portal: novac.hr
Objavljeno: 30.05.2019.
