Agilnost… hmmm je l' to nešto vezano uz IT?
Agilnost…hmmm jel to nešto vezano uz IT? Pitanje je koje još uvijek čujemo iz redova visokog menadžmenta. Potreba za plićom hijerarhijom, decentralizacijom i bržim donošenjem odluka, multidisciplinarnim timovima, fleksibilnošću, kreativnošću – tu nema dileme – svi su si složni da su im to neki od prioriteta za opstanak na tržištu. Da su sve to odlike i agilnih organizacija – manje je poznato. To me potaknulo da demistificiram taj pojam i zablude koje ga povezuju uz IT industriju.
Zato bih vas povela na jedno kratko putovanje u prošlost – točnije u veljaču 2001. Mjesto radnje – skijalište Snowbird, Utah, SAD.
Agilni manifest
U veljači 2001. godine 17 entuzijasta – IT developera – našlo se u Utah u SAD-u, kako bi unaprijedili i dogovorili zajedničke vrijednosti rada pri razvijanju softverskih rješenja. Naime, u to vrijeme 50% razvijenih rješenja nije bilo funkcionalno ili su imali neku grešku. 50% !!!
Kada su utvrdili vrijednosti, oko kojih su si vrlo brzo bili složni – pojavio se ozbiljan problem – kako ih imenovati? Da će biti predstavljeni u vidu manifesta bilo je jasno, no najbliže istinskoj namjeri je bio pojam adaptivnosti te im se logičnim činilo da ga nazovu Adaptivni manifest. No, kako je jedan od 17-orice Jim Highsmith dvije godine ranije napisao knjigu Adaptive Software Development te je već postojala i istoimena web stranica, dečki su morali smisliti novo ime. Drugi najbliži pojam bio je pojam fleksibilnosti, no odlučili su krenuti po rječniku i pogledati koja bi riječ na “A” približno opisivala njihove principe. I tako su se zaustavili na pojmu Agilnosti.
Time su pokrenuli i veliki val zablude oko pojma koji se u poslovnom svijetu i organizacijskom pristupu koristi i primjenjuje još od početka 20.-tog stoljeća.
Ono što je kod agilnog manifesta dobro je što u sebi sadrži vrijednosti i principe čije je izvedenice moguće koristiti i u organizacijskom smislu. Tako agilni manifest, koji se sastoji iz 4 vrijednosti (i 12 prinicipa), kaže sljedeće:
Pojedinci i interakcija imaju prednost pred procesima i alatima*
Funkcionalni proizvodi imaju prednost pred opsežnom dokumentacijom*
Suradnja s klijentima ima prednost pred pregovorima o ugovoru*
Reakcija na promjene ima prednost pred strogim praćenjem planova*
*Bitno je spomenuti da se ne umanjava važnost desne strane, već se samo lijeva više cijeni.
Principi organizacijske agilnosti
Što spomenuta 17-orica sigurno nije očekivala je kako će njihov Manifest utjecati i na organizacijske promjene i potaknuti val rušenja hijerarhijskih struktura. No, vratimo se na početak priče – organizacijska agilnost je pojam koji neke kompanije uspješno žive preko šest desetljeća (npr. GORE ili Haier). Karakteristika agilnih organizacija je nepostojanje hijerarhijskog organizacijskog dizajna koji počiva između ostalog na jakim principima među kojima su:
=> povezanost sa svrhom vs. ovisnosti
=> integracija u ćelije vs. podjele na silose
=> samoorganizacija vs. upravljanja
=> inteligencija protoka informacija vs. opstrukcije snagom
=> relativni ciljevi vs. spuštanja ciljeva s vrha organizacije
=> participacija vs. nagrađivanja/insentiviranja
=> dobra priprema vs. planske ekonomije
=> tržišno taktiranje vs. fiskalne godine
=> posljedična dosljednost vs. birokracije
=> sposobnost i iskustvo vs. statusa
=> dinamika stvaranja vrijednosti vs. statičke alokacije
No, pitanje na koje još nisam odgovorila je – Što je agilnost?
Agilnost je način razmišljanja čija se srž vrti oko kupca, usklađivanja procesa unutar tvrtke kako bi se zadovoljile kupčeve potrebe i kontinuiranog uveseljavanja kupca.
Hijerarhija vs. samoorganizacije
Uzmimo primjer telekomunikacijske kompanije. Prije dva mjeseca otišla sam produžiti svoj ugovor za mobilne usluge pri čemu sam htjela samo jedno – produžiti postojeći ugovor na sljedeće dvije godine. Zahtjev zvuči vrlo jasno i jednostavno – barem sam si ja to tako zamislila. Ono što nisam očekivala je bilo 10-dnevno putovanje kroz bespuća hijerarhijskog sustava telekom operatera. Naime, prvi kontakt mi je bio čovjek u poslovnici – jer takav zahtjev još uvijek nije moguće online ili telefonski riješiti (u 21. stoljeću?!) – koji ću priče radi imenovati kao Marka. Marko je bio divan. Saslušao me i ukazao kako moja tarifa koju imam proteklih šest godina više nije postojeća i ponudio slabiji paket (bolji više ne postoji) s višom cijenom. Hmmm... da sam to odbila je valjda je posve jasno, posebno ukoliko se uzme u obzir da sam vjeran korisnik od 1998. godine.
Marko me odmah shvatio i krenuo u akciju. Prva mu je adresa bila direktorica poslovnice, no produžiti tarifu koja više ne postoji nije bilo u njenoj domeni, pa je Marko morao uputiti mail središnjici i čekati da odgovore - jer bila je subota, a odjel za poslovne korisnike radi samo radnim danom od 8 – 16h. Otišla sam kući uz Markovo obećanje da će se javiti. I je, javljao se svakih nekoliko dana, no svaki puta bi objasnio kako je zahtjev kod druge osobe – jedna je prihvatila nastavak financijskih okvira, no jel tarifu s meni bitnim paketom usluga mogu zadržati i dalje, bila je domena treće osobe..... i da ne opisujem dalje – vjerujem kako je upravo ovaj primjer pokazao/dokazao koje su prepreke hijararhijskog sustava. Našli smo neko drugo rješenje – koje je i njima i meni odgovaralo, no da je potrebno izgubiti 10 radnih dana tj. dva tjedna za tako jednostavan zahtjev antiteza je organizacijskoj agilnosti.
Da je Marko dio multidisciplinarnog tima koji živi gore navedene principe uštedjela bih si puno vremena i živaca i bila najglasniji ambasador te telekomunikacijske kompanije.
Zanimljivo je kako isti operater u javnosti ističe kako je agilna kompanija. Uveli su brojne agilne alate i metode koje koriste za kreiranje novih usluga i rješenja, no dok god moja vrlo jednostavna molba šeće preko 10 dana kroz njihovu hijerarhijsku piramidu i troše moje dragocijeno vrijeme daleko su od agilnosti u kojoj je jedini bitan parametar kupac.
———
Izvor i više informacija:
Torsten Schneller: Auf dem Weg zur agilen Organisation, Wahlen, 2017.
Niels Pflaeging: Die 12 Gesetze des Beta-Kodex, BetaCodexPublishing, 2019
Niels Pfaleging: Organise for Complexity - How to Get Life Back Into Work to Build the High-Performance Organization, BetaCodexPublishing, 2014
