Beta kodeks

Neovisno je li riječ o organizacijskoj kulturi, inovativnosti, motivaciji zaposlenika, fleksibilnosti, organizacijskoj otpornosti, transformaciji ili navigaciji u kompleksnosti, naš se rad temelji na tzv. Beta kodeks načelima. Zašto baš Beta?

• jer sam uvjerena kako problem organizacija ne leži u ljudima, već u krivim organizacijskim okvirima

• jer me iritira površnost i lažna obećanja brojnih konzultanata koji nude instant rješenja, alate i metode dajući privid "kontrole" koji je relikt paradigme mendžmenta

• jer navigacija u kompleksnosti treba čvrsta i beskompromisna nedijeljiva načela

• jer je Beta izrasla na rezultatima jednog od najozbiljnijih poslovnih istraživanja

• jer Beta primorava na stalno propitkivanje koje istovremeno ukazuje da je promjena stalna

No da ne dužim, to su samo neki od razloga zbog kojih sam odlučila u maniri White Paper-a dati kratak pregled i objasniti o čemu se radi.

---

Beta kodeks (BetaCodex) je koncept modernog organizacijskog razvoja prikladan za ostvarivanje održive konkurentske prednosti u post-taylorističkom dinamičnom i kompleksnom svijetu te počiva na dvanaest načela.

Sam naziv “Beta” proizlazi iz razgraničenja od konvencionalne piramidalne “alfa” organizacije koja se temelji na modelu upravljanja naredbe i kontrole (command & control) razvijenom prije više od 100 godina od mislitelja poput Fredericka W. Taylora, Henrija Fayola, Alfreda Sloana ili Henryja Forda.

U tom pogledu, Beta predlaže alternativni model razmišljanja za dizajn organizacija koji je prikladan za čovjeka i prikladan za kompleksna tržišta. Tako, umjesto tradicionalne piramidalne organizacije, koju karakteriziraju višeslojne formalne hijerarhije i funkcionalna podjela tvrtke, Beta budućnost vidi u decentraliziranoj mrežnoj organizaciji koja se zasniva na ćelijama. Kako bi se brže i fleksibilnije uskladila s tržištem i tržišnim potrebama organizacija treba male, ovlaštene i višefunkcionalne timove. Postoje timovi koji djeluju izravno s tržištem (periferne ili vanjske ćelije), a postoje i timovi koji opslužuju periferne ćelije (središnje ćelije). Svi timovi moraju biti u stanju brzo i razumno odgovoriti na potrebe svojih kupaca. 

Mrežna organizacija i mnogi drugi aspekti Beta kodeksa proizašli su iz zapažanja modernih organizacija te ga se ne treba gledati kao samorazvijeni nacrt/model što se vidi iz povijesnog razvoja.

Povijest

1998. godine u Velikoj Britaniji pokrenut je istraživački projekt pod nazivom Beyond Budgeting Round Table  koji su predvodila tri Britanca - Jeremy Hope, Robin Fraser i Peter Bunce. Zadatak im je bio otkriti što kompanije čini otpornima (imunima) tijekom turbulentnih perioda i kriza te u kojoj mjeri proces godišnjeg planiranja proračuna stvara dodane vrijednosti.

Nakon punih 8 godina istraživanja i razgovora s nekoliko desetaka tisuća menadžera diljem svijeta otkrili su kako su se najadaptivnije i najotpornije kompanije odvojile od klasičnog procesa budžetiranja, koji je svojevrsni relikt industrijskog doba s početka 20. stoljeća. Između 1999. i 2002. su na osnovu tih primjera izvedeni Alpha (tradicionalni menadžerski pristup) i Beta načela čijem su razumijevanju doprinijele kompanije poput: Handelsbanken, W.L.Gore, Toyota, dm, Ikea, Semco, Southwest Airlines...

Robina Frasera i Nielsa Pfläginga, koji je u to vrijeme bio direktor BBRTa, zanimalo je kako to znanje pretvoriti u praktične i provedive modele koji će pomoći kompanijama pa je 2008. godine osnovan tzv. Beta kodeks koji označava organizacijski način razmišljanja i djelovanja koji je prilagođen za kompleksna tržišta i po mjeri čovjeka.

Beta načela

Beta kodeks se temelji na 12 nedijeljivih načela:

1. TIMSKA AUTONOMIJA (smislena povezanost umjesto ovisnosti)

Kako bi organizacije bile brže, fleksibilnije i otpornije, njezini se timovi moraju usklađivati prema potrebama kupaca i tržišta, a ne u skladu sa središnjim korporativnim upravljanjem. Smisleno je timovima ustupiti slobodu i odgovornost. To se zove liderstvo.

2. FEDERALIZACIJA (integracija u ćelije umjesto podjele na silose)

Decentralizirana mrežna organizacija se sastoji od brojnih funkcionalno integriranih timova koji su odgovorni za rezultate i kojima upravlja tržište. Alfa organizacije u odnosu na mrežne organizacije ne mogu konkurirati, jer je osnovna ideja decentralizacije suočavanje s kompleksnošću.

3. LIDERSTVO (samoorganizacija umjesto upravljanja)

Liderstvo i samoorganizacija nisu srodni. Isti su. Kako bi timovi mogli stvarati dodanu vrijednost potrebno ih je osloboditi od bilo kojeg vida menadžmenta i vanjske kontrole, i omogućiti autorizaciju i samoregulaciju.

4. SVEOUBUHVATAN USPJEH (sveobuhvatan uspjeh umjesto maksimizacije učinka)

Organizacija bi trebala rasti na način da dugoročno može opstati. Veličina je nebitna. Rast nije cilj, već ponekad smislen, a ponekad problem. Organizaciju se ne smije dovesti u situaciju u kojoj može opstati samo ako raste.

5. TRANSPARENTNOST (inteligencija protoka informacija umjesto opstrukcije moći)

Svakom timu treba omogućiti pristup informacijama (brojevi, podaci, činjenice) kako bi mogli poduzetnički djelovati i donositi odluke. Ometanje ili zaustavljanje protoka informacija dovodi do stanja sljeposti i bespomoćnosti.

6. TRŽIŠNA ORIJENTIRANOST (relativni ciljevi umjesto spuštanja ciljeva s vrha organizacije)

Svaka beta organizacija treba nekoliko jednostavnih, dugoročnih i samoprilagođavajućih ciljeva. Timovi uspoređuju svoj učinak s vlastitim ili vanjskim, ali uvijek stvarnim komparativnim vrijednostima u realnom vremenu (a ne prema prognozama, planovima). Timska samokontrola usmjerava pogled ka dugoročnom kontinuiranom poboljšanju.

7. UVJETNI DOHODAK (participacija umjesto nagrađivanja/insentiviranja pojedinaca)

Pod pretpostavkom pravednog/poštenog dohotka, svaki bi zaposlenik trebao biti plaćen u odnosu na tržište i financijski participirati u uspjehu kompanije. U takvom sustavu ne postoje individualni učinci ili uspjesi.

8. BUDNOST UMA (dobra priprema umjesto planske ekonomije)

Budućnost je nepredvidiva i kompleksna. Stoga planiranje i upravljanje ne donose željene rezultate. Organizacijski sustav, njezine dijelove, timove i interakciju potrebno je oblikovati kako bi budno u sadašnjem trenutku mogli agirati.

9. RITAM (tržišno taktiziranje umjesto fiskalne godine)

Organizacijama je potrebno da plešu s ritmom i potrebama tržišta, a ne da se prilagođavaju kalendarskoj ili fiskalnoj godini i ritmu računovodstva. Na taj se način tržišna dinamika može koristiti kao konkurentska prednost.

10. MAJSTORSTVO (posljedična dosljednost umjesto birokracije)

U beta organizaciji se odluke donose tamo gdje se problem nalazi. Ne kroz šefove, već kroz majstore svog zanata. Primjena organizacijskih načela i konzultativno odlučivanje osiguravaju dosljedno djelovanje i jasnoću problema.

11. DISCIPLINA RESURSA (sposobnost i iskustvo umjesto statusa) 

Financijska sredstva pripadaju onim timovima koji su ih zaradili tj. perifernim ćelijama/stanicama i stoje im na raspolaganju za stvaranje dodane vrijednosti. Resursi su na raspolaganju tek u trenutku kada su potrebni, a ne prije. Na taj se način osigurava dosljednost između onih “koji su stvorili posao” i “onih koji imaju novac”.

12. PROTOČNOST PROCESA (dinamika stvaranja vrijednosti umjesto statičke raspodjele)

Suradnja unutar organizacije bi trebala počivati na tržišnoj koordinaciji. U kompleksnosti je regulacija kroz tržište efektivnija od planskih ciklusa, procesa, pravila i centralnog upućivanja. Centralno upravljanje uništava angažman, odgovornost i učinkovitu suradnju.

Beta kodeks mreža

Beta kodeks mreža (BetaCodex Network) je nekomercijalni međunarodni pokret koji Betu nastoji pretvoriti u standardni organizacijski kodeks. Nastala je na temeljima rada Beyond Budgeting Round Table, no svoju viziju za razliku od BBRT-a ne vidi u pukim istraživanjima, već primjeni u stvarnom svijetu. Osnovana je 2008. godine te je “open source” (otvoreni izvor), što znači da svi na svijetu mogu doprinijeti radu mreže. Istinski otvoreni izvor omogućava mreži osvajanje daleko više talenata i inovativnog potencijala nego prije te isto tako daje potpun pristup intelektualnom kapitalu mreže. 

Članovi mreže surađuju putem internetskog portala betacodex.org i platformi društvenih medija poput LinkedIna ili Slack-a. TT

Izvori:

• Pfläging, Niels, Hermann, Silke, Zellstrukturdesign: Eine neue Sozialtechnologie, die unternehmerischer Wertschöpfung Flügel verleiht 1. izdanje, Vahlen, München, 2020, ISBN: 978-3-8006-6241-8, str. 22-25

• Pfläging, Niels, Hermann, Silke, Zellstrukturdesign: Eine neue Sozialtechnologie, die unternehmerischer Wertschöpfung Flügel verleiht 1. izdanje, Vahlen, München, 2020, ISBN: 978-3-8006-6241-8, str. 26

• Pfläging,Niels, Hermann, Silke, Die 12 Gesetze des Beta-Kodex 1.izdanje, BetaCodex Publishing, 2019

• [https://betacodex.org/about/origins/, 3. kolovoza 2020. (pristupljeno 3. kolovoza 2020.)

• Pfläging, Niels, Führen mit flexiblen Zielen: Praxisbuch für mehr Erfolg im Wettbewerb 2. izdanje, Campus, Frankfurt am Main, 2011, ISBN:978-3-593-38823-6